Kada kastrirati psa

Odluka o tome kada kastrirati psa važan je korak u životu svakog vlasnika. Kastraciju često prate brojna pitanja i nedoumice, stoga je važno dobro se informirati o zahvatu. Veterinarska struka nudi jasne smjernice koje se temelje na znanstvenim dokazima i dugogodišnjem iskustvu. Kada kastrirati psa ovisi o više čimbenika, uključujući pasminu, zdravstveno stanje i životni stil vašeg ljubimca.

Optimalna dob za kastraciju pasa

Tradicionalno, veterinari preporučuju kastraciju pasa između šestog i devetog mjeseca starosti. Ovaj vremenski okvir podudara se s razdobljem kada psi dosežu spolnu zrelost.

Kod manjih pasmina spolna zrelost nastupa ranije, obično između petog i šestog mjeseca; veće pasmine dozrijevaju nešto kasnije, između devetog i osamnaestog mjeseca.

Novija istraživanja, međutim, pokazuju da kastracija u različitim dobnim razdobljima može imati različite učinke na zdravlje psa. Kod nekih većih pasmina, kao što su njemačke doge, rotvajleri i bernski planinski psi, stručnjaci sada preporučuju kasniju kastraciju – nakon prve godine starosti ili čak kasnije. Razlog za to je što spolni hormoni utječu na razvoj kostiju i zglobova.

Kod manjih pasmina, kao što su čivave, jazavčari ili maltezeri, ranija kastracija obično ne uzrokuje probleme s razvojem. Stoga je kod ovih pasmina često sigurno obaviti zahvat već sa šest mjeseci. U svakom slučaju, najbolji pristup je individualni razgovor s veterinarom koji poznaje vašeg psa i njegove specifične zdravstvene potrebe.

Dob psa prilikom kastracije može utjecati i na promjene u ponašanju. Ako je pas kastriran prije puberteta, neka ponašanja povezana s muškim hormonima možda se uopće neće razviti.

Kod starijih pasa, međutim, ta ponašanja mogu već biti ustaljena i kastracija na njih neće imati tako izražen utjecaj.

Zdravstvene prednosti kastracije

Kastracija pasa donosi brojne zdravstvene prednosti koje mogu pozitivno utjecati na kvalitetu i duljinu života vašeg ljubimca. Jedna od ključnih prednosti je smanjenje rizika od razvoja rakavih oboljenja reproduktivnih organa. Kod mužjaka kastracija potpuno uklanja mogućnost raka testisa i snažno smanjuje rizik od problema s prostatom.

Kastrirani psi imaju smanjen rizik od razvoja nekih drugih vrsta raka, manje opasnosti od određenih hormonski uvjetovanih bolesti i manje problema s benignom hiperplazijom prostate, koja je inače vrlo česta kod starijih nekastriranih mužjaka.

Kada kastrirati psa je pitanje koje treba razmotriti i s aspekta sprječavanja neželjenih ponašanja. Kastrirani psi su obično manje agresivni, manje skloni lutanju i obilježavanju teritorija urinom. Također je kod njih manja vjerojatnost da će pobjeći od kuće u potrazi za ženkama.

Kastracija nije čudesno rješenje za sve probleme u ponašanju. Ako su određena ponašanja već snažno ukorijenjena ili ako proizlaze iz drugih uzroka, kao što su strah ili nedostatak socijalizacije, sama kastracija možda neće biti dovoljna za njihovo uklanjanje. U takvim je slučajevima preporučljivo potražiti pomoć stručnjaka za ponašanje pasa.

Rizici i mitovi o kastraciji

Kao i svaki kirurški zahvat, i kastracija nosi određene rizike. Radi se o operaciji u općoj anesteziji, što uvijek predstavlja određeni stupanj rizika. Suvremene veterinarske prakse i anestetici su vrlo sigurni, stoga su komplikacije rijetke.

Najčešće postoperativne komplikacije uključuju infekcije, krvarenja ili otekline na mjestu reza.

Jedan od najčešćih mitova o kastraciji je da će pas nakon zahvata postati lijen i debeo. Istina je da kastracija donekle usporava metabolizam, ali debljina nije izravna posljedica zahvata, već rezultat prekomjernog unosa kalorija i premalo kretanja. Pravilnom prehranom i redovitim kretanjem vaš pas može i nakon kastracije održati zdravu težinu.

Neki se vlasnici boje da će kastracija promijeniti osobnost njihovog psa. U stvarnosti, pas nakon kastracije zadržava svoju osnovnu osobnost i temperament.

Mogu se promijeniti samo ponašanja koja su izravno povezana sa spolnim hormonima, kao što su agresija prema drugim mužjacima, lutanje i označavanje teritorija.

Često se javlja i briga da je kastracija neprirodna i da psu oduzimamo nešto što mu pripada. Domaći psi žive u okruženju koje je stvorio čovjek i koje se uvelike razlikuje od prirodnog okruženja njihovih predaka, stoga kastracija često doprinosi boljoj kvaliteti života psa i sprječava patnju koja može nastati razvojem bolesti.

Priprema za zahvat i oporavak

Kada se odlučite kada kastrirati psa, pripremite se za zahvat, jer će vam veterinar dati precizne upute, koje obično uključuju post prije operacije (obično 8-12 sati bez hrane, dok je voda dopuštena do nekoliko sati prije zahvata).

Prije operacije veterinar će vjerojatno obaviti krvne pretrage, kako bi provjerio opće zdravstveno stanje vašeg psa i uvjerio se da je sposoban za anesteziju.

Nakon kastracije oporavak obično traje 7-10 dana, stoga je u tom razdoblju potrebno psu ograničiti kretanje te spriječiti skakanje, trčanje ili igranje s drugim psima.

Pas će možda morati nositi zaštitni ovratnik, kako ne bi mogao lizati ili gristi ranu. Veterinar će vam propisati i lijekove protiv bolova, koje je važno davati prema uputama.

U prvim danima nakon operacije budite pozorni na znakove mogućih komplikacija, kao što su pretjerano crvenilo ili oteklina na mjestu reza, krvarenje, gnoj, neugodan miris, povišena tjelesna temperatura ili neobično ponašanje psa. Ako primijetite bilo koji od ovih znakova, odmah nazovite veterinara.

Većina pasa se nakon kastracije brzo vraća normalnom životu. Već dan ili dva nakon zahvata obično se osjećaju dobro, pri čemu je važno pridržavati se svih veterinarskih uputa o ograničenju kretanja, čak i ako se čini da se pas potpuno oporavio.

Alternativne mogućnosti

Iako je kirurška kastracija najčešća metoda, postoje i alternativne mogućnosti za kontrolu razmnožavanja i hormonski uvjetovanih ponašanja. Jedna od mogućnosti je kemijska kastracija, koja uključuje upotrebu lijekova za privremeno snižavanje razine testosterona. Ova metoda je reverzibilna, međutim zahtijeva redovito ponavljanje i može imati nuspojave.

Za vlasnike koji razmišljaju o uzgoju, ali žele privremeno spriječiti neželjeno parenje, postoje i mogućnosti kao što su pseće “pelene” ili posebne hlače koje fizički sprječavaju parenje. Ova rješenja naravno ne utječu na hormonski uvjetovano ponašanje i ne donose zdravstvene koristi kastracije.

Neki vlasnici se odlučuju i za vazektomiju, pri kojoj se prekidaju sjemenovodi, što sprječava oplodnju, ali zadržava produkciju hormona. Ovaj zahvat sprječava neželjeno razmnožavanje, ali ne donosi zdravstvene i bihevioralne koristi koje su povezane s kastracijom.

Važno je da se o svim mogućnostima temeljito posavjetujete s veterinarom, koji će vas moći savjetovati s obzirom na specifične potrebe vašeg psa i vaše okolnosti. Kada kastrirati psa je odluka koja se mora temeljiti na temeljitom razmatranju i stručnom savjetu.

Zakonski aspekti kastracije

U Sloveniji ne postoji zakonska obveza za kastraciju pasa, osim u posebnim slučajevima, kao što su psi određenih pasmina koji se smatraju potencijalno opasnima. Međutim, brojna skloništa i organizacije za zaštitu životinja zahtijevaju da psi budu kastrirani prije posvojenja, što pomaže u kontroli populacije napuštenih životinja.

Neke općine nude subvencije za kastraciju, što može smanjiti trošak zahvata. Provjerite kod lokalnih veterinarskih klinika ili organizacija za zaštitu životinja jesu li takve subvencije dostupne u vašem području.

Odgovorno vlasništvo psa uključuje i sprječavanje neželjenih štenaca. Ako se odlučite da svog psa nećete kastrirati, vaša je odgovornost spriječiti neželjeno parenje i pobrinuti se za eventualne štence, ako do parenja ipak dođe.

Moramo biti svjesni da je u Sloveniji još uvijek previše napuštenih pasa koji završavaju u skloništima. Odgovornom odlukom o reprodukciji našeg psa možemo pridonijeti smanjenju tog problema.